Banja Luka

10 ideja kako unaprijediti turističku ponudu Banjaluke

Nakon teksta koji sam napisao krajem 2016. godine o 22 načina kako unaprijediti turizam u gradu, stvorilo se mnogo priče na društvenim mrežama vezanima za te ideje, ali konkretno se na kraju ništa nije desilo. Tresla se gora, rodio se miš, tako je nekako sve to izgledalo. Pisao sam u međuvremenu i o tome zašto turisti ne dolaze u Banjaluku i nekako tokom godina, pomalo pokušavao da kroz ovaj blog koji upravo čitate, predstavim neke stvari koje vidim u svijetu, a za koje mislim da bi dobro izgledale u gradu.

Pa evo, i ovaj tekst pisan je upravo sa tim razlogom. Kao pokušaj da se nekada od njih nešto napravi. Dosta toga se uradilo u gradu u posljednje vrijeme što je zaista za svaku pohvalu, ali možda se kroz ovaj tekst, rode i još neke nove ideje. Mislim da su ove moje, tokom ovih godina sazrele, a jedino što od svega želim je da mogu svoj grad sa ponosom pokazati svakom putniku koji ovdje dođe.

 

Pišite komentare na ideje i prijedloge, kako vam se sve čini, te da li imate još neku ideju koja bi se mogla ubaciti.

Koja vam se najviše dopada?

1. Zmijanjski park

Polovinom 2019. godine, arhitekta Nikola Brković i ja, došli smo na ideju da pokušamo osmisliti nešto u Banjaluci što bi promovisalo Zmijanjski vez, jedini UNESCO zaštićen simbol grada. Od nekoliko ideja o kojima smo razgovarali, došli smo na ideju da bi bilo dobro u Banjaluci napraviti jedan poseban park, koji bi bio posvećen samo njemu.

Kao lokaciju smo smatrali da bi se mogao iskoristiti park između Narodnog pozorišta i Banskog dvora, na kojem trenutno gotovo da nema ništa i stoji potpuno neiskorišćen u centru grada, te smo napravili ovaj prijedlog. Ideja je bila da se naprave staze popločane kaldrmom sa motivima veza, kao i da se ubaci nekoliko novih klupa sa istim motivima, gdje bi prije svega ljudi koji žive u gradu, ali i turisti koji dolaze, mogli da se upoznaju sa nečim ovako unikatnim.

Kasnije smo dobili informaciju da na toj povrišini nije moguće graditi ništa, te pomislili da sličan prijedlog može da se napravi na nekom novom mjestu u gradu, recimo zelenoj površini između Kastela i Ferhadije, na kojoj sada isto nema ništa, a u centru je grada. Na taj način bismo napravili jednu kulturno istorijsku poveznicu i među dva objekta od značaja, ubacili još nešto prepoznatljivo za Banjaluku.

Trošak izgradnje ovako nečega, zaista je minimalan, a doprinio bi promovisanju nečega jako vrijednog.

2. Banjaluka kao centar za frilensere

Smart office u Banjaluci

Ono što se ponekad zapitam gledajući turiste koji šetaju Gospodskom, je razlog zbog kojeg su došli.

Da li su došli zbog provoda? Zbog raftinga? Zbog obilaska istorijskih spomenika? Možda jednostavno znaju nekoga?

A da vas pitam nešto.

Zbog čega biste vi od gore navedenog došli u Banjaluku? Ili da preformulišem pitanje, da li mislite da će neko doći iz Španije, Italije, Holandije…u grad kako bi šetao par minuta po Kastelu ili slikao se ispred Hrama Hrista Spasitelja?

Mislim da je upravo to i razlog što Banjaluka nije ni u prvih pet najposćenijih mjesta u zemlji, zato što ljudi ponekad ne vide razlog da dođu ovdje. Zašto što svega ima po malo. Malo istorije, malo sporta, malo adrenalina i zabave, ali nekako nema priče. A većina turista želi upravo to. Obično oni koji obilaze BiH, odlaze samo u Sarajevo i Mostar. Par dana u jednom i drugom gradu i dalje za Crnu Goru ili Srbiju. Neki traže i banje pa odlaze u Teslić, a pojedini divlju prirodu i odlaze na neku od naših planina ili jezera. Za Banjaluku nekako, prosto ne nađu mjesta i vremena.

Kao neko ko se bavi digitalnim marketingom i kao putnik, obično odlazim negdje zbog nečega posebnog. Nekada je to Istorija. Nekada priroda i avantura. Nije baš da bi sada išao u neki grad u Rumuniji tek onako, cimao se busevima i rumunskim vozovima, bez da tamo imam nešto posebno i drugačije.

Ne znam da li ste čuli, ali postoji jedan sajt imena Nomad list, koji je prije nekoliko godina kreirao jedan digitalni nomad, sa ciljem da omogući drugim ljudima koji rade preko interneta. te da pronađu zanimljiva mjesta na kojim bi mogli raditi. Tip je napravio ogromnu bazu gradova širom svijeta i rangirao ih po kategorijama kao što je skupoća života, klima, brzina interneta, zabava, hrana…pa sada drugi digitalni nomadi i frilenseri, mogu putem sajta da se informišu o destinacijama na kojima bi mogli da rade i tamo provedu neko vrijeme.

Jedno istraživanje koje sam našao kaže da danas čak 70% ljudi radi barem jednom sedmično van kuće, te da više od 50% ljudi može da bez problema radi sa neke druge lokacije bilo gdje u svijetu. Porast digitalnih poslova danas je nevjerovatan i taj trend se sigurno neće zaustaviti u budućnosti.

A ako već tražimo način kako možemo stvoriti razlog ljudima da dođu ovdje, jeste da prilagodimo naš grad svim ljudima koji rade preko interneta. Realno gledajući, Banjaluka je idealan grad za mlade koji rade ovakve poslove. Jeftina je. Klima nam je ok. Provod je vrhunski. Postoji mnogo toga šta može da se radi, posebno tokom ljeta. A uz to, praktično se nalazimo u centru Evrope i svijeta, te smo svima lako dostupni.

Zar ne bi bilo moćno napraviti nekoliko centara (hubova) u gradu sa vrhunskim internetom i dobrim cijenama korišćenja gdje bi ti ljudi mogli da rade, te im uz to pomoći sa istraživanjem grada? Možda nije moguće, ali kako bi tek bilo dobro sniziti porez za ovaj tip poslova samo u Banjaluci, kao što je to uradio recimo Singapur, te tako privući ljude da dolaze ovdje i rade. Iskreno vjerujem da bi mnogi i koji nisu čuli za grad do tada, došli ovdje iz tih razloga, jer bi jednostavno imali koristi od toga.

Tada bismo zaista kreirali razloga da neko dođe ovdje. Dobri uslovi rada, jeftin život, siguran grad, nizak porez, dobar provod, klopa i još mnogo toga. A dobili bismo fine ljude koji bi u gradu živjeli mjesecima, trošili novac, te širili ovu priču dalje. Kad već sve ide ka digitali u svijetu, zašto Banjaluka ne bi mogla biti neki digitalni centar regije u koju će svi dolaziti, zato što nudi nešto što niko drugi nema.

3. Promovisati legendu o Safikadi sa jednom kretivnom statuom koja priča priču

safikada spomenik

Bez dileme, legenda o Safikadi je najpoznatija legenda Banjaluke, a osim ove table u blizini Kastela, ne postoji niti jedan način da turista koji dođe u grad, sazna nešto više o njoj.

Koliko puta mi se dešavalo da odem u neko mjesto gdje bi ljudi gotovo iz ničega stvorili nevjerovatnu turističku ponudu, jednostavnim prepričavanjem dobre legende. Najtipičniji primjeri za to su Drakulin dvorac u Transilvaniji ili Loh Nes čudovište u Škotskoj, koje posjećuje gomila turista širom svijeta, a ni na jednoj lokaciji, faktički nema ništa i nikada se ništa nije desilo.

A mi imamo tako dobru priču za prodati, samo da je ispričamo na fin način.

Boraveći u Gruziji, imao sam priliku da posjetim grad Batumi u kojem se nalazi jedna baš moćna statua. Ali-kan i Nino Kipiani, najpoznatija su ljubavna priča Gruzije, usudio bih se reći, kavkaski Romeo i Julija. Inače, u pitanju je knjiga, djelo Kurbana Said. Ali-kan je muslimanski mladić očaran pustinjom iz siromašne porodice rodom iz Azerbejdžana, a Nino hrišćanska djevojka gruzijskoga porijekla, iz veoma obrazovane i evropske porodice.

Kao i u svakoj zanimljivoj ljubavnoj priči i ovdje nešto mora da ne štima, pa se tako njih dvoje uprkos svim različitostima mnogo vole i žele da budu jedno sa drugim, ali nad njihovu ljubav nadvijaju se prijeteći oblaci Oktobarske revolucije i Prvoga svjetskog rata. Bez obzira na sve, Ali-kan se uskoro ženi s Nino, a potom odlazi u rat gdje se bori za svoju zemlju.

Šta se kasnije dešava, na vama je da saznate, ali u Batumiju se nalazi spomenik ovom mladom paru, a njihova priča u mnogo čemu podsjeća na priču o Safikadi i vojniku Omeru.

Kao prikaz ove nemoguće ljubavi, napravljene su statue koje se stalno približavaju i udaljavaju jedna od druge, kao simbol jedne nemoguće ljubavi. Meni ovo savršeno izgleda. Mislim da bi se nešto ovog tipa, sa nekom našom nošnjom i stilom, odlično uklopilo negdje na Kastelu.

4. Ljuljaška u visinama

Padaju mi na pamet dvije lokacije gdje bi se ovo moglo postaviti.

1. Kanjon Vrbasa
2. Šehovi

Mislim da imamo još par drugih dobrih lokacije za nešto ovako. Na ovaj način još bismo dodatno proširili adrenalinsku ponudu u gradu i polako ali sigurno nastavili put ka brendiranju Banjaluke kao zanimljive i bogate outdoor destinacije.

Ova inače poznata ljuljaška locirana u mjestu Banjos, nosi naziv La Casa del Árbol (Kuća od drveta), s obzirom na to da je ljuljaška na kojoj sjedite, zakačena za drvenu kuću sa njene lijeve strane.

Ukoliko imate strah od visine, možda vam se nakon ove fotke koje vidite, baš i ne ide ovdje, ali izgled često zna da zavara. Veliki broj žena, pa i djece, svakoga dana posjećuje ovo mjesto, te stoga ne morate da brinete o nekom pretjeranom adrenalinu. Sasvim je sigurno i vrhunska je zabava, a evo još nekoliko fotki da vidite kako dobro to sve izgleda.

Kao i moje ljuljanje nekog novembra 2018. godine.

5. Multimedijalne skulpture u parku Petar Kočić

Jedna od ideja iz prošlog teksta, za koju i dalje mislim da bi se dobro uklopila u ponudu grada.

Sigurno smo svi nekada, negdje u svijetu vidijeli neobične skuplture koje su nas oduševile. Kao najbolji primjer uzeo bih gradove Vroclav u Poljskoj i Bratislavu u Slovačkoj gdje sam studirao dvije godije. Ova dva grada praktično su se brendirala kroz ove simpatične skulpture koje ne koštaju mnogo.

U svim turističkim ponudama ovih gradova, ove skulputre bile bi među atraktivnijim ponudama grada. Zašto ne bismo napravili nešto slično kod nas?Mogli bismo iskorisiti likove iz djela Petra Kočića i njih prikazati kroz skulpture i postaviti u njegovom parku. Onaj dio šetališta uz fontanu u parku, ispuniti statuama iz njegovih dijela na kojima bi bili određeni QR kodovi, koji bi nakon što bi ih neko skenirao, prikazivali video priče o tim likovima.

Zašto ne bismo angažovali studente Akademije nauke i umjetnosti na ovom projektu, njima dali posao, a gradu jedno novo obilježje po kojem će biti prepoznatljiv?

6. Kreirati jedinstvena dajak pristaništa

Dajak pristanište

Već se priča o tome da će Banjaluka dobiti dajak pristanište, ali ne vidim da se to dešava. Ali ako ćemo ih već praviti, bilo bi dobro da to ne budu samo par nekih molova, već da to bude zaista drugačije, kao nešto sa slike gore. Imam osjećaj da se stvari ponekad prave samo da se naprave, bez puno razmišljanja o estetici i to sve onda bude nekako…meh.

Ali zamislimo da idemo na noćnu vožnju dajakom i dočeka nas prizor sa slike gore.

Drveni most sa možda nekim cvijećem sa strana i rasvjetom koja se obasjava nekoliko dajaka, te jedan dajakaš, obučen u neku autentičnu lokalnu kombinaciju koji će dočekati turiste, te jedna noćna vožnja zvijezdanim nebom.

7. Informativni paneli na aerodromu, autobuskoj i željezničkoj stanici

Led displej

Još jedan od razloga zbog kojih neki turisti preskaču Banjaluku kao destinaciju, je poprilična neinformisanost ljudi o ponudi grada, kao i nedostatak sadržaja koji može da se nađe o Banjaluci na internetu. Generalno, osim nekoliko tekstova na engleskom o gradu, nedostaje kvalitetnog sadržaja na većini drugih jezika o tome šta se može vidjeti ovdje. Ovo prije svega smanjuje šansu da neko dođe u grad, ali i čini da oni koji dođu, ne znaju šta tačno da rade.

Jedan od načina kako bismo mogli pomoći ljudima koji dolaze u grad da se lakše informišu, je da na tačke njihovog dolaska, aerodrome i autobusku i željezničku stanicu, postavimo LED displej uređaje kao sa slike gore, kreirane sa ciljem da im olakšaju otkrivanje grada.

Zamislite sljedeću situaciju.

Sletjeli ste na aerodrom u Mahovljane i krenuli ka izlazu. Odjednom vidite nekoliko ovakvih LED tabli kraj kojih stoji jasan signal da vam mogu pomoći prilikom planiranja ture po gradu. Priđete jednom od njih kliknete na njega i pojavi vam se pitanje “Koliko dana ostajete u Banjaluci?” Vi kliknete na recimo tri dana, a potom vam se pojavi pitanje “Šta želite da vidite?” Vi potom od nekoliko ponuđenih opcija koje vam se pokažu na ekranu, kliknete na kulturu, sport i istoriju.

Dobijete i pitanjei “kakvu hranu volite”, te “koliki budžet imate na raspolaganju”, te vam na osnovu vaših odgovora, LED displej izlista sve aktivnosti koje imate u naznačenom broju dana u gradu, vezanih za stvari koje ste odabrali, koje su u okviru vašeg budžeta, a koju tog istog trena možete sebi automatski poslati na mejl ili na vaš Viber ili Whatsapp, te u svakom trenutku imati tačan plan šta da se radi, bez da morate mnogo da razmišljate o tome.

Tako ćete ukoliko ste izabrali da vas zanima kultura, dobiti satnice sa svim koncertima, festivalima i predstavama u gradu, ukoliko ste odabrali sport, brojeve i veb adrese ljudi koji organizuju rafting, dajak, jahanje konja…Ako ste kojim slučajem kliknuli da ne jedete meso, izlistaće vam i sve vegetarijanske restorane u gradu sa radnim vremenom i ponudom jela koja imaju.

Kreiraće vam se i posebna tura sa prijedlozima šta možete vidjeti svaki dan koji ostajete gradu, sa detaljnim opisima objekata koje ćete obilaziti. To bi otprilike izgledalo ovako.

Dan 1 – Ujutro posjetiti tvrđavu Kastel (pa nešto o Kastelu), džamiju Ferhadiju (pa nešto o Ferhadiji), Hram Hrista Spasitelja…Dan 2 – otići na vožnju dajakom, probati ćevape kod…

Razumijete me uglavnom.

Sve što je potrebno za ovo je nekoliko LED tabli koje zaista ne koštaju mnogo, kao i baza podataka koja bi se unijela u njih sa svim ovim informacijama, a koja bi se redovno ažurirala. Može se napraviti opcija da se jedna ili dvije osobe zaposle na održavanju platforme, a čije bi se plate finansirale kroz oglašavanje određenih restorana i drugih ugostiteljskih objekata na samom LED displeju, te je tako projekat i ekonomski isplativ.

8. Promocija u gradovima gdje postoje Ryan Air letovi

Ova stavka mogla bi da se nadoveže na ovu od maloprije, jer zaista ljudima koji pretražuju naš grad po internetu, nedostaje sadržaja. Posebno se ovo odnosi na gradove na koje iz Banjaluke leti Ryan Air; Berlin, Brisel, Frankfurt, Geteburg, Memingen, Milano, Štokholm i Beč.

Vraćajući se opet na ovu Gruziju od maloprije, Igor i ja smo otišli tamo prvi put 2017. godine, najviše iz razloga što su nam se tekstovi i fotke koje smo nalazili po internetu o zemlji činile baš vau, a letovi su bili jako povoljni.

Vjerujem isto i da je neki Belgijanac, Njemac ili Šveđanin, koji nije bio u Bosni i Hercegovini, vidjevši da ima let za tamo neku Banjaluku, u jednom trenutku pomislio da bi bilo zanimljivo otići tamo, ali jednostavno, premalo se radi na promovisanju Banjaluke kao destinacije u ovim mjestima. Ne govorim francuski ili flamanski, ali nešto sumnjam da se na ovim jezicima mogu pronaći članci o tome šta posjetiti u Banjaluci sa nekim dobrim fotkama ili da na njima mogu pogledati i jedan video.

Od jednog prijatelja iz Urugvaja koji ovdje živi, saznao sam da se u Montevideu mogu vidjeti autobusi koji na sebi imaju reklame Dubrovnika i drugih mjesta po Hrvatskoj. Svaka čast ljudi. Svjestan sam da sve ovo zahtjeva novac, ali ne moramo ići u Urugvaj i Južnu Ameriku promovisati grad. Dovoljno je ovih par mjesta za početak. A danas je opet sve digitalno. Putem drušvenih mreža možemo napraviti čuda.

9. Praviti meetape sa “influenserima” iz drugih zemalja

travel influenser

Posebno je aktuelan Instagram, i vjerujem da je većina vas koji putujete, barem nekada prilikom odlaska negdje, tražila destinaciju putem Instagram profila drugih ljudi. Jednostavno, “influenseri” odnosno ti ljudi koje prati veliki broj drugih ljudi, imaju moć da utiču na masu, te njihova iskrena preporuka za posjetu nekom mjestu, ponekad znači mnogo više nego brojne reklame turističkih organizacija.

Možda najlakši korak za početak bi bio napraviti meetap (okupljanje) sa influenserima baš iz ovih zemalja iz kojih Ryan Air leti za Banjaluku. Skupiti ljude iz Milana, Štokholma, Beča i ostalih gradova kod nas, ponuditi im vrhunski provod koji će pamtiti čitav život i jednostavno im dati da pišu o svom iskustvu.

Ubijeđen sam da kada bi neko od njih došao ovdje na nekoliko dana i kada bi isprobali sportove na vodi, probali domaću klopu, izašli u grad i dobro se zabavili, da bi mnogo ljudi koji ih prate, otkrili Banjaluku, kao jednu sasvim novu destinaciju koju mogu posjetiti prilikome obilaska Bosne i Hercegovine.

10. Zipline na više mjesta u gradu

zipline Banjaluka

Kao grad pun zelenila i grad koji želi da se pozicionira kao grad sa adrenalinskim sadržajem, zipline svakako bi bio jedna od stavki koja bi se mogla napraviti u gradu. Ali ne samo jedan. Već njih više. Pet. Deset! Poredanih širom grada.

Jednom sam čekajući bus na autobuskoj u Zagrebu pričao sa jednim dečkom iz Splita koji se tu zadesio, a koji je na moj komentar da sam iz Banjaluke rekao da zna da se u gradu nalazi mnogo teretana na otvorenom. Bilo mi je zanimljivo da je znao za tako nešto, iskreno.

A kao što su teretane na otvorenom postale jedan od simbola grada, tako bi i uvođenje nekoliko ziplinova na više lokacija u gradu, zasigurno učinilo da putnici zaljubljeni u avanturu, izaberu Banjaluku kao jednu od destinacija na koju će otići. Nisam tačno siguran koji grad ih ima najviše u Evropi, ali bilo bi fora biti jedan od gradova na ovoj listi, zar ne?

Bonus ideja

QR kodovi na svim značajnim objektima u gradu

Kad smo već kod QR kodova, razmišljam i kako bi bilo dobro instalirati ih na više mjesta u gradu. Odnosno, da kraj svakog objekta od kulturno-istorijskog značaja, stoji jedan, gdje bi putem skeniranja, turista dobio video prikaz o tom objektu od nekoliko minuta ili jedan zanimljiv tekst o tome šta je to, ispred čega upravo stoji.

Ako realno gledamo, da li neko ko prvi put dođe u grad i stane ispred Hrama Hrista Spasitelja, Banskog dvora ili Palate predsjednika, može da zna šta oni predstavljaju?

Na ovaj način bismo vrlo jednostavno pružili svakome ko želi, šansu da se dodatno edukuje o gradu i nauči nešto novo i zanimljivo, na jedan novi način.

Nešto za kraj

I to je to ljudi. Novih 10 ideja o kojima sam razmišljao u proteklom periodu, a za koje zaista smatram da bi se mogle ostvariti i sa kojima bismo mogli unaprijediti turističku ponudu grada i dovesti veći broj turista.

Želio bih da čujem kako vam se dopadaju ove ideje, te koja je vaša omiljena? Šta biste još dodali na listu?

Ja sam apsolutno svjestan da postoje ljudi nadležni za ove stvari, ali eto, kad već imam ovaj blog, možda nekome posluži za nešto, pa da se to ostvari kad prođa ova korona.

P.S. Ovaj tekst nije upućen nikome niti je prozivanje bilo koga. Ja sam samo jedan običan lik koji voli grad u kojem živi i želim da mu na svoj mali način pomognem.

Hvala na čitanju.

Ukoliko vam se dopao ovaj tekst, možete me pratiti i na Instagramu.

Ostavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *