• Meni
  • Meni
Janjski otoci

Janjski otoci – oaza prirode i opuštanja

18/04/20183 comments

Dok se za neke od najljepših građevina svijeta pobrinuo čovjek svojim talentom i radom, ono najljepše od prirode Bogom nam je dano. To je istina. Bosna i Hercegovina možda arhitektonski nije najinteresantnije mjesto koje ćeš vidjeti, ali priroda ima ovdje neku svoju dušu. Volio bih da to bude ono po čemu će nas drugi prepoznati. Da, kad neki stranac tamo negdje upita svog kolegu stranca, da mu preporuči zemlju sa divljom prirodom, on ne kaže Island ili Irska, već da se sjeti nas. Male zemlje na brdovitom Balkanu, gdje prirode ima na izvoz, ali samo još ne znamo dobro da je izvozimo. Jedno od takvih mjesta su Janjski otoci, prava mala oaza prirode i zelenila, koja će vas za trenutak smjestiti u neki film avanture ili dokumentarac iz Amazona. Mjesto gdje huk rijeke Janj, pomiješan sa cvrkutom ptica, naprosto čini da zaboravite svakodnevne brige i prepustite se uživanju u moći prirode.

Rijeka Janj Šipovo

Zašto posjetiti Janjske otoke?

Zbog izuzetne očuvanosti prirode, ali i specifičnih klimatskih uslova, Janjski otoci čine pravi mali prirodni ekosistem, bogat raznovrsnim biljnim i životinjskim svijetom. Ovdašnje šume dom su za mnoge divlje životinje, poput zeca, vuka, lisice, medvjeda, srne, divlje svinje, pa i risa, a sama rijeka Janj, koja je uz Plivu, Sokočnicu, Lubovicu i Volaricu, jedna od pet rijeka koje protiču ovim krajem, veoma je bogata ribom, posebnom pastrmkom.

rijeka Janj

Možda najboljom pastrmkom koju ćete ikada probati. Majke mi. Većina gostionica u okruženju pravi pastrmku svježe upecanu. Kad naručiš ribu, oni je pred tobom upecaju, pa ti je spreme sa domaćim krompirom i salatom na način da već naredni vikend poželiš opet da se vratiš tu.

Zanimljivo je da je Janj jedna od hladnijih rijeka u zemlji, čija je temperatura bez obzira na godišnje doba, uvijek oko sedam stepeni Celzijusovih. Zato, kad upekne u julu i avgustu, ovdje je prava milina, a osim rijeke, dodatno osvježenje i hlad prave stabla na ostrvcima između rukavaca.

Z.E.T. od Šipova festival

Pored nevjerovatne prirode, vjerovatno druga najčešća asocijacija na ovo mjesto je čuveni muzički festival Z. E. T. fest koji je, zahvaljujući izvođačima, izuzetno atraktivan za posjetioce.

Festival svake godine okupi na hiljade ljubitelja dobrog zvuka, kao i dosta poznatih bendova poput “Tupas mene”, KOB, “Neprijatelj prelazi zeku'”, “Gužva u 16-ercu” i “Brkovi”, “Neuro”, “Bad Copy”, “Riblja čorba”, Rambo Amadeus, “Shangai Street Fight”, “Zemlja gruva”, “Hladno pivo” i “Ritam nereda”.

Za koga su Janjski otoci?

Za sve koji traže odmor. Prirodu. Opuštanje. Bijeg od užurbane svakodnevnice i tempa života koji ponekad želimo da usporimo. Za one koji žele da ugase svoje telefone, iskjuče se na koji sat i prepuste se divljoj prirodi ove regije.

Sve ovo je udaljeno samo sat vremena od centra Banjaluke i četiri kilometra od Šipova. Treba ti samo sat vremena da se oslobodiš nakupljenog stresa koji imaš i istinski  odmoriš u prirodi kako i zaslužuješ.

Mi smo Janj doživjeli.

Šta ti čekaš?

A skoro sam posjetio i vodopade Kravice, još jedno čudo prirode u BiH.

Slične priče

Ostavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

3 comments

Koliko god volim ovaj grad i smatram da je jedan od najboljih koje sam posjetio i bez dileme moj najdraži grad u Aziji, prilikom posjete njemu ipak moraš biti donekle oprezan i poznavati njegov sistem, jer postoje određeni zakoni u Singapuru, sa kojima se nije igrati. LISTA STVARI KOJE NE SMIJEŠ DA RADIŠ U SINGAPURU. Kažnjava se ne puštanje vode nakon korišćenja toaleta. Kazna za nepuštanje vode je novčana i može biti do 150 dolara, a postoji i specijalna policija koja nasumično provjerava javne toalete. Za bacanje smeća na ulicu bilo koje vrste, kao i za pljuvanje na ulicu, kazna je 700 dolara. Ista je kazna za prelazak ulice bez pješačkog prelaza, a u određenim slučajevima možete dobiti do tri mjeseca zatvora za ovo. Za prodaju žvakaćih guma, kazne su gotovo iste kao za prodaju droge u određenim zemljama. Ako vas uhvate u ovome, platićete kaznu oko 75 000 američkih dolara, te kaznu zatvore do dvije godine! Žvakanje žvakaćih guma je ipak dozvoljeno. A ukoliko vas uhvate sa bilo kojom količinom droge, čak i da je u pitanju marihuana, prijeti vam smrtna kazna! Nemojte se igrati sa ovim dok ste ovdje. na svakom letu za Singapur, dobićete papirić sa upozorenjem za ovo. Zabranjeno je i pušenje na većini javnih mjesta, te je kazna za tako nešto 700 američkih dolara. Ukoliko vas uhvate da jedete ili pijete nešto u javnom prevozu, platićete kaznu do 300 američkih dolara. Zabranjeno je sviranje instrumenata napolju na način da ometa prolaznike. To se odnosi na sviranje u javnom prevozu i sličnim mjestima, a kazna je 1000 dolara. Urinranje u liftu je strogo zabranjeno, a u nekim liftovima su čak postavljeni detektori za urin koji kada se aktiviraju, zaustavljaju lift i time zarobe prestupnika. Petarde su strogo zabranjene. Iako vam se čini kao fin gest nahraniti pticu na ulici i dati mu komad vašeg hljeba, za ovo vas očekuje kazna do 500 američkih dolara. Skidanje pantalona na javnim mjestima i pokazivanje stražnjice u znak protesta ili bunta, za sobom povlači zatvorsku kaznu. Homosekualcima nije dozvoljeno da žive u zemlji. Powered by @wienerosiguranje
Alo biste me pitali gdje u Singapuru je najbolje tražiti smještaj, bio bi to Chinatown. Lociran na nekih 20-tak minuta od centra grada i dosta blizu ostrva Sentosa, Chinatown je uz to i ubedljivo najživlji i najšareniji dio grada sa velikim brojem uličnih prodavaca, štandova o murala poput ovoga na fotografiji. Ovo je i najbolje mjesto za kupovinu suvenira, a i klopa može relativno jeftino da se nađe ovdje za Singapurske standarde, te za nekih 6-7 evra, možete pronaći ok obrok. Trenutno su na akciji Qatar Airways letovi za Aziju sa popustima do čak 45% na određene letove te možda odlična prilika da vidite ovo divno mjesto ❤️
Kopenhagen ima svoju Malu sirenu, Pariz Ajfelovu kulu, Rim svoj Koloseum, a Singapur ima Merliona❤️ Obožavam ovaj grad na svaki mogući način koji postoji.Toliko je sve savršeno ovdje, da nisam siguran da li u našem jeziku postoji pridjevi koji nogu da opišu njegovu ljepotu i fantastičnost. Singapur je jednostavno van konkurencije. #QatarAirways #goingplacestogether
Vjerovatno najpopularnija stvar koju možete vidjeti u Singapuru i njegov simbol je Merlion, mitsko biće koje ima tijelo ribe (Mer) koje simbolizuje strast za skokom ka naprijed i glavu lava (Lion), koja simbolizuje hrabrost i snagu, osobine koje se cijene u Singapuru. Ovaj spomenik, lociran u Merlion parku sa pogledom na Marina Bay Sands, stoji ovdje kao podsjetnik na rani početak razvoja države. Ali postoji jedna zanimljiva legenda zbog koje je upravo lav simbol Singapura. Naime, nekada davno malajski princ imena Sang Nila Utama, plovio je svojim brodom ovom regijom, kada je na obali ugledao lava, koji mu se mnogo dopao. Želeći da oda počast ovom divnom biću, odlučuje da mjestu koje vidi, da ime Lavlji grad ili Singapura, od sanskrit riječi “simha” (lav) i “pura” (grad). Iako je kasnije potvrđeno da u gradu nikada nije viđen niti jedan lav, ime je ostalo sve do danas. Singapurski Merlion brzo je postao toliko voljen da su naručene čak dvije statue. Ona popularnija, ali i manja, visoka je 8,6 metara i teži približno 70 tona, a ona veća, smještena je na Sentosa ostrvu i visoka je čak 37 metara, ali je u trenutku našeg boravka bila spremna za uklanjanje iz nekog razloga, pa tako izgleda da će grad ostati sa samo jednim lavom na kraju. P.S.Taman da ovu vodu sada prokuvam i napravim jedan @naturavita.bih čaj sa đumbirom. #merlion #merlionpark #merlionsingapore #merlionstatue #singaporephotography #singapore #singaporemermaid #singaporetrip
Ćao ljudi, mnogi od vas su me često pitali zašto nikako ne snimam vlogove i kada ću krenuti praviti neki drugačiji tip videa. Evo, konačno dođe i taj trenutak. Moj prvi video u kojem nešto pričam na ovom kanalu na temu putovanja. Za početak, izabrao sam da sa vama podijelim priču koju najčešće spominjem kada me pitaju za moje iskustvo vezano za ovaj po meni najbolji putnički izum ikada napravljen. U pitanju je jedna situacija koja mi se desila kada mi je u goste stigla jedna djevojka iz Poljske imena Ewelina. Roditelji mi tada nisu bili kući, kao ni tadašnja djevojka, a to nekada zna da bude nezgodno.
Jedna od stvari koja me najviše kopka ovdje je ta što ne uspjevam da razumijem kako je došlo do svega ovoga. Kako su se toliko brzo, do te mjere razvili i postali ovo što su danas? Vidi, da bi bolje razumio moju zbunjenost, potrebno je i da znaš da je Singapur 1965. godine, bio jedna obična mala luka i jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta. Polovina stanovništva je tada bila nepismena. Čak 70% njih je živjelo ispod svake granice siromaštva. Bila je ovo samo još jedna u nizu zemlja jugoistočne Azije, sve dok nekim svojim čarolijama koje su praktikovali 50 godina, nisu postali jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta. Možda zvuči nerealno, ali prema statistikama, prosječna plata u Singapuru veća je od 4000 dolara, a nezaposlenost manja od 2 posto. Nisam siguran da li negdje u svijetu postoji ovakav omjer. Ovdje dolaze sve najveće svjetske kompanije, iako je ovo na kraju svijeta i svima je daleko. Ovdje je klima užasna i nikada nisam bio na toplijem mjestu i više se znojio tokom dana, ali opet svi su savršeno ušminkani i gotovo uvijek u odjelima. I nikome ne smeta. U razgovoru sa jednim tipom kojeg smo upoznali ovdje, tražim da mi otkrije tajnu. - Nisam siguran da li postoji tajna. Na šta konkretno misliš. - Na to kako je došlo do svega ovoga? Kako se nekada živjelo? Šta je dovelo do ovakvog blagostanja u zemlji? – pitam ga sav nestrpljiv iščekujući odgovor. Zastao je na nekoliko sekundi prije nego mi je odgovorio. Onda se uspravio i okrenuo ka meni. - Mislim da bi odgovor možda mogao biti ekonomske slobode. Tako smo privukli strane investitore. Snizili smo poreze na najniži nivo, kako bismo doveli strane kompanije ovdje. Svi su počeli da dolaze u Singapur zato što im je bilo isplativo za biznis. Skinuli smo gotovo sve carine koje postoje i omogućili ljudima da mogu lako da posluju sa inostranstvom. Sve je postalo mnogo lakše. #singapore #singaporephotography #singapore🇸🇬
Kakvo mjesto ljudi. Pa ovo je kao Njujork. Bolje nego Njujork! Sve je tako veliko, džunglovski nekako, a opet tako zeleno. Kao da su u prašumu ubacili nebodere, ili da su prvo napravili nebodere pa onda posadili drveće. Ne znam kojim redom je išlo zaista, ali Singapur je nestvarno lijep. Ova država-grad u kojoj kako mi pričaju živi oko šest miliona stanovnika, sastoji se iz 63 ostrva od kojih je najveće ostrvo Singapur, ujedno i glavni grad. On je i jedan od najvećih ekonomskih centara ne samo Azije, već i čitavog svijeta, a poznat je i kao najveća luka u Aziji. Gotov sve velike svjetske kompanije imaju svoje sjedište ovdje, a uz određene pametne odluke vlade o kojima ću pisati u narednim objava, postigli su da ovdašnji standard bude jedan od najvećih na svijetu. O tome možda najbolje govori podatak da je prosječna plata u zemlji oko 3000 američkih dolara, mada to je kažu mnogi, mala plata! Zanimljivo je da je nakon Monaka, ovo druga najnaseljenija grad-država na svetu. Iako mi možda nisu toliko prirasli srcu, Kinezi čine oko 77% stanovništva čine zemlje, dok ostatak čine Malezijci I Indijici. Mada, Kinezi ovdje potpuno su drugačiji onima u Kini. Mnogo su ljubazni. Kulturni. Engleski im je savršen. Konačno se razumijemo i zakopavamo ratne sjekire od ranije. Ljudi su generalno mnogo drugačiji ovdje. Sve je drugačije ovdje. Ovo uopšte, ali niti u jednom trenutku ne podsjeća na Aziju, već na neku posebnu zemlju kakva još nije napravljena i ne nalazi se na našoj planeti. Sve je tako futuristički i godinama ispred, a opet ne osjećaš hladnoću i udaljenost. Druga dimeznija u svakom smislu. Kao da sam ušao u neki od kadrova iz filma Avatar, e tako se osjećam. #singapore #qatarairways #goingplacestogether #singapore🇸🇬 #singaporefood #singapore_insta #singaporean #singaporecity #singaporetrip #singaporephotography
Video sa proputovanja kroz Keniju😊
Iako će mnogo možda reći da je kafa najbolji napitak za hladne dane, ovdje u Aziji se sve vrti oko čaja. Toliko je čak popularan da se konzumira bez obzira na period godine ili doba dana, te ćete u gotovo svakoj kući u koju uđete, biti ponuđeni za jednu šolju. Crnog. Bijelog. Zelenog. Kojeg god. Čaj je inače i nastao u Aziji, tačnije u Kini, najviše kao medicinsko piće u 17. vijeku, da bi se kasnije proširio u Veliku Britaniju. Baš ta mogućnost degustacije raznih vrsta čajeva jedna je od najboljih stvari ovdje. Što je sve tako ezgotično i tropsko. Evo, prije neki dan probao sam čaj sa kokosom i rumom. Ovdje je posebno popularan crni čaj, kao i bubble tea, koji dok piješ, osjećaj mjehuriće u ustima. Ima ga na svakom ćošku iako kažu da je sa Tajvana.  Imao sam i priliku da pijem čaj direktno sa plantaže sa slike ispod. Zar to nije moćno? Kakav vi čaj pijete u o ove hladne dane?😊 #Pričeosrećiuzčaj @naturavita.bih